01Šetalište Lungomare (Šetalište cara Franje Josipa I.)
Lungomare je 12 kilometara duga asfaltirana obalna staza koja služi kao glavna arterija za razgledavanje i šetnju u Opatiji. Službeno nazvana Šetalište cara Franje Josipa I., povezuje ribarsko mjesto Volosko na sjeveru s gradićem Lovranom na jugu, prolazeći direktno kroz središte Opatije. Izgradnja ove staze započela je 1889. godine i odvijala se u fazama, a posljednja dionica do Lovrana završena je 1911. godine.
Šetnja Lungomarom najistaknutija je aktivnost u regiji. Staza je potpuno ravna, što je čini pristupačnom hodačima svih kondicijskih razina. Duž rute posjetitelji nailaze na male uvale, povijesne ploče i neometan pogled na Kvarnerski zaljev te otoke Krk i Cres. Staza je u mnogim dijelovima duboko zasjenjena gustim krošnjama crnike i lovora, što pruža prirodni rashladni učinak tijekom visokih ljetnih temperatura u srpnju i kolovozu.
Za one koji odsjede u središtu Opatije, šetnja sjevernom dionicom do Voloskog traje otprilike 45 minuta (oko 2,5 kilometara), dok južna šetnja do Lovrana traje oko dva i pol sata (oko 9,5 kilometara). Cijelo šetalište opremljeno je javnom rasvjetom, što omogućuje sigurne večernje šetnje, a sadrži i brojne kamene klupe za odmor.
02Djevojka s galebom
Smještena na stjenovitom rtčiću koji se pruža u Jadransko more, Djevojka s galebom najprepoznatljiviji je simbol Opatije. Kip, koji je izradio Zvonko Car i koji je postavljen 1956. godine, prikazuje mladu ženu koja gleda prema moru s galebom koji joj odmara na ispruženoj ruci.
Povijesno gledano, na ovoj se specifičnoj lokaciji nalazio drugačiji kip: Madonna del Mare, koju je izradio Rathausky 1891. godine u spomen na grofa Arthura Kesselstatta, koji je poginuo u obližnjoj proljetnoj oluji. Nakon što je izvorna Madona teško oštećena u lošim vremenskim uvjetima, premještena je u zatvoreni prostor (pozlaćena replika danas stoji izvan crkve sv. Jakova), a Djevojka s galebom zauzela je njezino mjesto na stijenama.
Spomeniku se može pristupiti direktno s Lungomara preko malog niza kamenih stuba koje vode dolje do stijena. Posjetitelji mogu došetati posve do podnožja kipa, pod uvjetom da je more mirno. Tijekom nevremena valovi redovito zapljuskuju samu platformu za razgledavanje.
03Park Angiolina
Pokrivajući 3,64 hektara u središtu grada, park Angiolina prostrani je botanički vrt koji čini zelenu jezgru Opatije. Park datira iz sredine 19. stoljeća kada je riječki patricij Iginio Scarpa počeo uvoziti egzotične biljke iz cijelog svijeta kako bi ih posadio na svom imanju. Danas park održava grad, a sadrži preko 150 različitih biljnih vrsta.
Najpoznatija botanička stanovnica parka Angioline je japanska kamelija (Camellia japonica), koja je postala cvjetni simbol Opatije. Posjetitelji će također pronaći odrasle primjerke ginka (Ginkgo biloba), kalifornijskih cedrova, divovskog bambusa i raznih vrsta palmi. Staze su raspoređene u spoju formalnih geometrijskih gredica i zavojitih, romantičnih staza tipičnih za viktorijansko doba.
ulaz u park je besplatan, otvoren je 24 sata dnevno i sadrži nekoliko istaknutih znamenitosti, uključujući Glazbeni paviljon – strukturu od kovanog željeza sagrađenu 1926. godine koja i danas u ljetnoj sezoni ugošćuje koncerte klasične glazbe na otvorenom.
04Vila Angiolina i Hrvatski muzej turizma
U središtu parka Angioline smještena je vila Angiolina. Sagrađena 1844. godine prema narudžbi Iginija Scarpe, izgradnja ovog ladanjskog zdanja u paladijevskom stilu općenito se smatra početkom organiziranog turizma u Opatiji. Vila je ugostila brojne povijesne ličnosti, uključujući austrijsku caricu Mariju Anu, što je pomoglo u uspostavljanju Opatije kao vrhunske destinacije za austrougarsku elitu.
Prizemlje vile bogato je ukrašeno restauriranim freskama, korintskim stupovima i zamršenim mozaicima. Danas se u zgradi nalazi sjedište Hrvatskog muzeja turizma.
Stalne postave usmjerene su na razvoj zdravstvenog i wellness turizma na Jadranu te izlažu stare kupaće kostime, povijesne hotelske knjige gostiju, antikne razglednice i rane putne plakate.
- Lokacija
- Park Angiolina 1, 51410, Opatija
- Standardna cijena ulaznice
- 4,00 € za odrasle, 2,00 € za studente i djecu.
- Radno vrijeme
- od utorka do nedjelje, od 10:00 do 18:00 (zatvoreno ponedjeljkom). Radno vrijeme se tijekom srpnja i kolovoza može produžiti do 20:00.
Iako nekoliko lokalnih agencija snažno oglašava privatne povijesne pješačke ture gradskim središtem po cijeni višoj od 50 € po osobi, to obično nije vrijedno dodatnog troška. Turistička zajednica grada nudi odlične, vrlo detaljne besplatne karte koje samostalno razgledavanje povijesnog središta i perivoja vile čine jednostavnim i jednako informativnim.
05Crkva sv. Jakova i park sv. Jakova
Neposredno uz park Angiolinu nalazi se park sv. Jakova (Park Svetog Jakova) i crkva sv. Jakova. Crkva je najstarija sačuvana građevina u Opatiji; zapravo, grad je ime dobio upravo po ovoj zgradi, budući da je 'opatija' hrvatska riječ za samostan.
Izvorno sagrađena 1420. godine kao benediktinski samostan, crkva je kroz stoljeća prošla kroz višestruke obnove, pri čemu se najznačajnije proširenje dogodilo 1930. godine. Građevina se odlikuje istaknutim kamenim zvonikom i pripadajućim klaustrom. Nedjeljna katolička misa održava se redovito, obično u 8:00 i 10:00, a unutrašnjost je otvorena za javnost tijekom dana kada se ne održavaju mise.
Okolni park sv. Jakova izrazito je neobaroknog dizajna. Sadrži savršeno uređene smaragdne travnjake, strogo orezane lovorske rubove i ukrašenu kamenu fontanu koju je 1889. godine dizajnirao austrijski kipar Hans Rathautsky. Fontana prikazuje Helija i Selenu, mitološke bratske i sterske likove sunca i mjeseca.
06Plaža Slatina i Hrvatska ulica slavnih
Slatina je glavna javna plaža u Opatiji. Smještena neposredno u središtu grada, proteže se velikim dijelom obale duž glavne šetališta. Za razliku od pješčanih destinacija, Slatina je tradicionalna plaža kvarnerskog tipa izgrađena gotovo u potpunosti od popločanih polukružnih betonskih ploča i prirodnih stijena.
Infrastruktura je ovdje visoko razvijena. Posjetitelji imaju pristup javnim tuševima, kabinama za presvlačenje i brojnim kafićima smještenim izravno na šetalištu iznad kupališta. Ljestve od nehrđajućeg čelika omogućuju lagan ulazak u dublje more, a tu je i mali, umjetno stvoreni pješčani dio namijenjen posebno maloj djeci.
Najam ležaljke na plaži Slatina košta između 15,00 € i 20,00 € po danu, dok suncobrani koštaju dodatnih 10,00 €. Većina putnika precjenjuje privlačnost plaže Slatina za cjelodnevno kupanje; šetnja deset do petnaest minuta dalje duž Lungomara prema Voloskom ili Lovranu pruža bistrije more i daleko mirnije stjenovite obale uz nula troškova.
Izravno paralelno s plažom Slatina proteže se Hrvatska ulica slavnih. Modelirana po uzoru na holivudsku Stazu slavnih, ova dionica šetališta sadrži velike mramorne zvijezde ugrađene u pločnik. Otkrivene 2005. godine, zvijezde odaju počast istaknutim Hrvatima iz područja znanosti, sporta, umjetnosti i književnosti. Imena ugrađena u kamen uključuju izumitelja Nikolu Teslu, alpsku skijašicu Janicu Kostelić i glumca Rade Šerbedžiju.
07Umjetnički paviljon Juraj Šporer
Smješten na obalnoj strani parka sv. Jakova, tik uz crkvu sv. Jakova, nalazi se Umjetnički paviljon Juraj Šporer. Sagrađena 1900. godine, zgrada je izvorno služila kao slastičarnica za lokalnu elitu koja je u Opatiju dolazila novoizgrađenom Južnom željeznicom. Kasnije je prenamijenjena u izložbeni prostor i nazvana po Juraju Matiji Šporeru, liječniku koji je bio glasni rani zagovornik razvoja Opatije u primorsko lječilište.
Danas paviljon funkcionira kao glavni suvremeni umjetnički i kulturni izložbeni prostor u gradu. Mjesto ugošćuje rotirajuće izložbe regionalnih slikara, modernih kipara i povijesne fotografske zbirke. Ulaznica za izložbe obično se kreće od 3,00 € do 5,00 €, ovisno o opsegu trenutnog postava. Vanjska terasa koja okružuje paviljon često se koristi tijekom ljeta za večernje degustacije vina i nastupe akustične glazbe uživo.
08Hotel Kvarner i Kristalna dvorana
Samo kratka šetnja od Paviljona Jurja Šporera nalazi se hotel Kvarner, objekt neizmjerne povijesne važnosti kao prvi hotel izgrađen na istočnoj obali Jadranskog mora. Otvoren 1884. godine od strane Austrijske južne željeznice, izvorno je bio namijenjen kao sanatorij za pacijente s plućnim bolestima, iskorištavajući visoki sadržaj aerosola u lokalnom morskom zraku.
Iako hotel funkcionira kao aktivni smještaj, gosti ga često posjećuju kako bi se divili njegovoj neoklasičnoj fasadi i slavnoj Kristalnoj dvorani. Dodana hotelu 1913. godine, Kristalna dvorana odlikuje se visokim stropovima, masivnim kristalnim lusterima i detaljnim štukaturama. Ostaje najprestižniji prostor za događanja u Opatiji. Posjetitelji koji šeću Lungomarom prolaze neposredno ispred prostrane hotelske terase uz more, koja nudi jasan pogled na arhitektonske detalje i odlično je mjesto za promatranje povijesne veličine zgrade.
